Valter Flego

Na današnji dan - 21.5.

Na današnji dan

IZDVOJENO:

Međunarodna nogometna federacija FIFA osnovana je na današnji dan, 21. svibnja 1904. godine, u Parizu. Zbog francuskog mjesta utemeljenja i danas se koristi francuska kratica njenog naziva (Fédération Internationale de Football Association – FIFA) u čitavom svijetu. U trenutku utemeljenja FIFA je imala samo sedam članica (Francuska, Belgija, Nizozemska, Danska, Portugal, Švedska i Švicarska). Za prvog predsjednika izabran je jedan Francuz – Robert Guérin, star samo 28 godina i po zanimanju novinar. Zanimljivo je da je prva zemlja članica izvan Europe bila Južna Afrika, koja je u FIFU ušla 1908. godine. Od 1930. godine FIFA organizira Svjetsko prvenstvo u nogometu, koje je postalo najgledaniji sportski događaj u cijelom svijetu, premašivši čak i Olimpijske igre. Domaćini Svjetskih prvenstava određuju se dosta vremena unaprijed. Tako se zna da će 2014. Svjetsko prvenstvo biti u Brazilu, 2018. u Rusiji, a 2022. godine u malenom Kataru, što je izazvalo dosta kontroverzi i kritika na račun trenutnog predsjednika FIFA-e Švicarca Seppa Blattera. Inače, sjedište FIFA-e danas se nalazi u Švicarskoj, u gradu Zürichu.

OSTALO:

1527. - Rođen španjolski kralj Felipe II (1556 - 1598), sin i nasljednik Karla V. Politikom fanatičnog katoličanstva izazvao je pobunu u Holandiji koja je dovela do njene nezavisnosti.

1844. - Rođen francuski slikar Henri Rousseau, zvani Carinik, prvi slikar naivac čije su slike ušle u Louvre.

1871. - Francuska vojska je upala u Parišku komunu i slomila je nakon tjedan dana žestokih uličnih borbi. Iako je komuna formalno bila obična ‘općina Pariz’, ipak je zbog svojih kontroverznih proglasa postala jedan od najvažnijih povijesnih događaja za sve revolucionarne socijalističke pokrete. Najprisutnije revolucionarne struje u kratkom životu Pariške komune, a to su anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam, u Parizu su unatoč prijašnjim razmiricama i sukobima, surađivale bez konflikta te se ona zbog toga i danas slavi kao jedan od najvažnijih događaja u njihovoj povijesti. Samu komunu je omogućio građanski ustanak svih revolucionarnih tendencija u Parizu poslije Francusko-pruskog rata koji je završio francuskim porazom. Tadašnja francuska vlada čvrsto je odlučila slomiti Komunu koje se u načelu bojala, ponajviše zbog širenja ideje što se lako može vidjeti iz Engelsove kasnije tvrdnje da su ‘nepostojanje vojske, samouprava gradskih četvrti i druge osobitosti značile da Komuna nije više bila država u starom i represivnom smislu riječi: ona je bila jedan tranzicijski oblik koji je težio ka ukidanju države kao takve.’ Vojska Versaillesa ušla je u grad nakon izdajničke akcije u kojoj su otvorena zapadna vrata grada. Jedan za drugim kvartovi branjeni s barikada od strane građanskih milicija, padali su pod naletima profesionalne vosjke, a nakon tjedan dana zadnji džepovi otpora u siromašnim četvrtima uništeni su. Tijekom tog perioda, koji su Francuzi nazvali La Semaine Sanglante (Krvavi tjedan), u borbama je ubijeno između 20 i 50 tisuća ‘komunara’, a nakon propasti njihove autonomije je na suđenjima završilo još oko 40 tisuća ljudi od kojih je većina zatvorena i prognana.

1921. – Rođen ruski nuklearni fizičar Andrej Saharov, borac za političke slobode i ljudska prava, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1975, Kao nepomirljivi protivnik režima, izgnan je 1980. iz Moskve u Gorki, gdje je ostao do 1986.

1927. - Američki pilot Charles Lindbergh postao prvi čovjek koji je preletio Atlantik. Let od New Yorka do Pariza trajao je 33 sata i 29 minuta. Na isti dan 1932. Amelia Earhart je kao prva žena preletjela Atlantski ocean.

1935. Umrla američka pacifistkinja i društveni reformator Jane Addams, dobitnica Nobelove nagrade za mir 1931. godine.

1945. - Sirija i Liban prekinuli pregovore sa Francuskom i zatražili punu nezavisnost.

1967. - Više od 300 ljudi nastradalo u požaru u robnoj kući u Bruxellesu.

1969. - Sirhan Sirhan, koji je 1968. ubio Roberta Kennedyja, brata američkog predsjednika Johna Kennedyja, također ubijenog u atentatu, osuđen je na smrtnu kaznu. Kazna je kasnije preinačena u doživotni zatvor.

1981. - Socijalista François Mitterrand postao predsjednik Francuske, a Pierre-Mauroy premijer.

1982. - Britanske trupe se iskrcale na Foklandske (Malvinska) otoke koje je okupirala Argentina, u najvećoj vojnoj akciji Londona od Sueske krize 1956.

1986. - Hrvatski nogometaš Mario Mandžukić, od 2005. godine član mlade reprezentacije, a od 2007. i Hrvatske A selekcije, a koji je karijeru započeo u Ditzingenu blizu Stuttgarta, rođen je u Slavonskom Brodu.

1989. - Kineski studenti, koji su okupirali centralni pekinški trg Tjenanmen tražeći reforme, odbacili zahtjev vlade da napuste trg.

1991. - Bivši premijer Indije Rajiv Gandhi ubijen bombom skrivenom u buket cvijeća tokom predizbornog mitinga u južnoj indijskoj državi Tamil Nadu, blizu grada Madrasa.

1991. - Etiopski diktator Mengistu Haile Marijam oboren s vlasti poslije 14 godina vladavine i otišao u izbjeglištvo.

1992. - Američki Senat donio zakon kojim se SR Jugoslaviji uskraćuje svaka pomoć SAD-a zbog umiješanosti u sukobe u bivšim jugoslavenskim republikama.

1993. - Senat Venecuele suspendirao predsjednika države Carlosa Andrésa Péreza pod optužbom za korupciju.

1996. - Na jezeru Viktorija, u istočnoj Africi, potonuo tanzanijski feribot, sa kojeg se od oko tisuću ljudi spasilo samo 114.

1997. - Poljska i Ukrajina potpisale sporazum o pomirenju i tako i formalno okončale višestoljetno neprijateljstvo.

1998. - Pod snažnim pritiskom masovnih demonstracija, predsjednik Indonezije Suharto podnio ostavku nakon 32 godine diktatorske vladavine.

2003. - U zemljotresu jačine 6,7 stupnjeva Richterove skale koji je pogodio glavni grad Alžira i okolinu, poginula 2.241, a povrijeđene 10.243 osobe.

2006. - Većina građana Crne Gore izjasnila se na referendumu za nezavisnost te države. Srbija je, u skladu sa Ustavnom poveljom Srbije i Crne Gore, naslijedila pravo na međunarodni subjektivitet, mjesto u UN-u i drugim međunarodnim organizacijama.