Flego: Županija je iz EU fondova za razne projekte povukla oko milijardu i 600 milijuna kuna

Flego: Županija je iz EU fondova za razne projekte povukla oko milijardu i 600 milijuna kuna

Istarska županija danas je jedna je od najrazvijenijih hrvatskih županija, s BDP-om 26 posto iznad hrvatskog prosjeka i stopom nezaposlenosti koja je niža od prosjeka EU-a. Stopa useljavanja u Istri je viša od stope iseljavanja, zbog čega je danas često zovu i malom Irskom. Takav gospodarski i društveni razvoj Istre treba, između ostalog, zahvaliti i fantastičnoj iskorištenosti EU fondova i općenito, odličnoj suradnji s različitim regijama Europe i europskim institucijama. Istarska županija je najuspješnija hrvatska županija po korištenju EU fondova. Kroz 7.203 potpisana ugovora Istra je povukla oko milijardu i 600 milijuna kuna za projekte. To je više od cijelog godišnjeg proračuna Istarske županije.

Prema raspoloživim podacima, novac iz EU fondova ulagao se najviše u poljoprivredu i ribarstvo, poduzetništvo, znanost i istraživanje, energetiku i zaštitu okoliša, promet, kulturu i obrazovanje, zapošljavanje te promicanje ravnopravnosti spolova. Govoreći o konkretnim EU projektima, istarski europarlamentarac Valter Flego podsjeća na ulaganje u dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju Opće bolnice Pula, izgradnju Sustava navodnjavanja Červar Porat-Bašarinka, vrijedne projekte energetske obnove škola, izgradnju dva nova paviljona Studentskog doma Sveučilišta Jurja Dobrile Pula, osiguranje pomoćnika u nastavi, obnovu kulturne baštine i druge.

Osim europskih, Istra je vrlo uspješna i u programima prekogranične suradnje kroz koje su korisnici iz te županije apsorbirali čak 215 milijuna kuna. Istarski projekti se u najvećoj mjeri odnose na ulaganja u komunalnu infrastrukturu, odvodnju, aglomeracije, pojačane aglomeracije, izgradnju smještajnih kapaciteta za studente u Puli, projekte asistenata u nastavi i druge. Uz to brojni su europski projekti koji su u Istri realizirani na području gospodarstva, a zahvaljujući njima ulagalo se u gospodarski razvoj, poduzetništvo te malo i srednje poduzetništvo, industriju i regionalni razvoj, kao i dodatno osnaživalo međunarodnu suradnju. Konkretno govoreći, riječ je o 256 projekata, čija ukupna vrijednost premašuje milijardu kuna, a istarskim je korisnicima dodijeljeno 518 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

- Brojne su mjere koje Istarska županija kontinuirano provodi s ciljem pomoći istarskom gospodarstvu, bilo da govorimo o kreditnim linijama, dodjeli potpora za poticanje razvoja poduzetništva, poticanju samozapošljavanja, ulaganju u poduzetničke zone ili inkubatore. Međutim, posebno su značajni projekti u gospodarstvu, čiju su realizaciju omogućili Europski fondovi, pogotovo kad govorimo o našim gradovima i općinama čija proračunska sredstva ne bi bila dostatna da se samostalno upuste u te projekte, ističe Valter Flego dodajući kako je znatna sredstva povukao i privatni sektor.

Uz to, Istarska županija kontinuirano provodi aktivnosti ulaganja u zdravstvenu zaštitu. Tu je svakako ulaganje u dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju Opće bolnice Pula. Naime projektom koji provodi Opća bolnica Pula pridonijet će se povećanju učinkovitosti, isplativosti i održivosti zdravstvenog sustava u Istri. Opremanjem dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije očekuje se bolja protočnost pacijenata i efikasnija obrada, objedinjavanje više dijagnostičkih postupaka u jednom danu. Time se skraćuje vrijeme od početka tegoba do postavljanja dijagnoza, smanjuju se liste čekanja, broj dana bolničkog liječenja i stopa bolovanja.

- Istarska županija je prva u Hrvatskoj po izdvajanjima za zdravstvo i socijalnu skrb, čime se ponosimo. Provodimo brojne projekte i programe u suradnji s istarskim gradovima kako bi našim građanima omogućili kvalitetniju zdravstvenu skrb, te educirali i senzibilizirali javnost, rekao je Flego. Od 2014. godine u Istarskoj županiji se kontinuirano provode projekti kojima se osiguravaju potrebe za uključivanjem pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju u školama partnerima: Školovanje bez diskriminacije - ulog u tolerantno društvo (šk. god. 2014./2015.); MOZAIK-PoMOćnici u nastavi ZA Integraciju učenika u Istri (škgod.2015./2016.);MO-ZAIK2(šk. god. 2016./2017.) trenutno u provedbi projektMOZAIK3čijijenositelj Istarska županija. Projektom se osigurava 77 pomoćnika u nastavi za 79 učenika s teškoćama u 33 škole kojima je osnivač Istarska županija, a provodit će se do kolovoza 2021. godine.

U iduće tri godine za obrazovanje, zdravstvo i socijalnu skrb planira se uložiti više od 440 milijuna kuna. Naime, u 2019. godini Istarska županija nastavlja s velikim ulaganjima u društveni standard, a najbrojniji su projekti na području zdravstva i socijalne skrbi te obrazovanja. Kako je riječ o višegodišnjih investicijama, u narednom trogodišnjem razdoblju izdvajanja za zdravstvo iznose 367.941.111 kuna, za obrazovanje 50.610.547 kuna, a za socijalnu skrb 20.949.215 kuna.

- Uvažavanje i razumijevanje starijih osoba temelj je svakog razvijenog društva. Stoga je naša zajednička dužnost voditi skrb o njima te im osigurati odgovarajuću brigu kako bi se osjećali dostojanstveno, sigurno i zaštićeno. Briga i iskazivanje interesa za osobe treće životne dobi ogleda se kroz više načina, a Istarska županija s tim ciljem sustavno provodi cijeli niz programa i projekata. U proteklih pet godina pokazali smo kako kontinuirano radimo na podizanju standarda međugeneracijske solidarnosti, a najveći projekt je onaj rekonstrukcije i dogradnje domova za starije u Puli, Rovinju, i Novigradu, započet 2016. godine, ističe Valter Flego i najavljuje dovršetak dogradnje Doma za starije osobe Domenico Pergolis, planiran u prvoj polovici godine. U narednom razdoblju od četiri, pet godina očekuju se i vrlo značajna ulaganja u Bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju Prim. dr. Martin Horvat u Rovinju. Naime, Bolnica je izradila Studiju izvodljivosti obnove bolnice. Nakon što se prethodnih godina započelo sa sanacijom pojedinih prostora, zamjenom stolarije te uređenjem prve terapeutske plaže na Jadranu i terapeutskog parka, navedenom studijom planiraju se novi iskoraci.

U proteklih pet godina u Društveni centar Pula u kojem su smještene Gimnazija, Strukovna škola te Industrijsko-obrtnička škola, uloženo je više od dva milijuna kuna. Jedna od investicija bila je i uređenje vanjskog igrališta koje se u jutarnjim satima koristi za potrebe škole, a u poslijepodnevnim i večernjim satima dostupno je građanstvu. U 2019. godini planira se početak provođenja treće faze projekta koja se odnosi na adaptaciju, uređenje i nadogradnju potkrovlja, te smještaj tri dizala i dva vanjska evakuacijska stubišta. Procijenjena vrijednost projekta koji financira Istarska županija iznosi 5,5 milijuna kuna. U potkrovlju zgrade su planirani prostori za učenički klub, sobe za vježbanje, sanitarni čvorovi, zajednički prostori, garderoba, prostor za kućnog majstora, spremišta i hodnici.

U tri godine za područje obrazovanja bit će izdvojeno 50,6 milijuna kuna, a izgradnja nove zgrade Medicinske škole apsolutni je prioritet Istarske županije. Naime, Medicinska škola Pula jedina je zdravstvena škola u Istarskoj županiji te je cilj projekta doprinijeti gospodarskom razvoju Istarske županije stvaranjem preduvjeta za povezivanje i usklađivanje potreba školstva i tržišta rada, naročito povećanjem broja stručnih kadrova sposobnih za pružanje usluga visoke kvalitete u zdravstvu. Nekadašnja školska zgrada Medicinske škole je bila u derutnom stanju i škola je zbog neadekvatnih uvjeta rada privremeno preseljena na drugu lokaciju, u okviru zgrade bivše kirurgije Opće bolnice u Puli. Tijekom razrade Programskog rješenja pokazalo se racionalnijim, optimalnijim, funkcionalnijim i kvalitetnijim rješenjem postojeću školsku zgradu u potpunosti ukloniti i izgraditi novu zamjensku građevinu.

- Uz brojne projekte koje provodimo na području zdravstva i socijalne skrbi poput izgradnje nove OB Pula, nadogradnje Zavoda za javno zdravstvo ili ulaganja u domove za starije sobe, usmjereni smo i na ulaganje u kadrove. Bez obzira na novu bolnicu, vrhunsku opremu i uređaje, glavna karika su doktori i medicinsko osoblje. Upravo je zato izgradnja Medicinske škole Pula jedan od prioriteta Istarske županije, ističe Valter Flego.

Značajna su ulaganja i u morsku infrastrukturu. Naime, Istarska županija ove godine u lučke uprave ulažemo 198 milijuna kuna. Projekt izgradnje putničkog terminala u Puli od iznimnog je značaja kako za Istru, tako i za širu regiju. Želja nam je da Pula, zbog svog optimalnog geostrateškog položaja i izvrsne prometne povezanosti, postane polazna putnička luka za kruzere. Osim koristi za turizam, u vidu povećanja konkurentnosti i atraktivnosti destinacije i broja gostiju, izgradnja terminala dodatno bi osnažila lokalno gospodarstvo, potaknula zapošljavanje te doprinijela stavljanju zapuštenih zona u funkciju razvoja, smatra Valter Flego.

U Puli se, tako očekuje dovršetak nove obale u dužini od 130metara,koja će zasigurno pridonijeti daljnjem rastu pomorskog prometa putnika u luci Pula. Gradnja nove operativne obale projekt je koji se provodi u fazama, a ova potonja investicija je vrijedna 3,5 milijuna kuna. Značajno je da i bi koncem ove godine trebala započeti izrada idejnog projekta putničkog terminala u Puli.

Osim uređenja pulske obale, Lučku upravu očekuju i drugi projekti poput zamjene pontona na Bunarini, nastavka gradnje šetnice prema Velom Vrhu, sanacije obale u Fažani, sanacije mola u Krnici, sanacije lukobrana Valbandon te sanacija obale i lukobrana na otoku Brioni za što je sveukupno predviđeno oko 7 milijunu kuna.

Istarska županija planski razvija i prometnu infrastrukturu, što je između ostalog definirano i s nekoliko strateških dokumenata, odnosno Prostornim planom lstarske županije, Županijskom razvojnom strategijom, te Glavnim planom razvoja prometnog sustava Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije do 2030. godine. Ulaganja u izgradnju nove prometne infrastrukture jedan je od preduvjeta održivog razvoja te konkurentnog gospodarstva. Za Istru, gospodarski najsnažniju hrvatsku regiju, kontinuirana ulaganja u infrastrukturu, općenito, od izuzetne je važnosti. Prema riječima Valtera Flega, ulaganje u prometnu infrastrukturu ima višestruke koristi, bilo da govorimo o turizmu, gospodarstvu, okolišu ili kvaliteti života građana.

Govoreći o projektima koji su u tijeku, kao najveću investiciju Flego izdvaja izgradnju faze 2 BI Istarskog ipsilona, dionicu od čvora Rogovići do čvora Vranja, dužine 28 kilometara. Projekt vrijedan 1,2 milijarde kuna provodi koncesionar Bina-Istra, a radovi bi trebali trajati tri godine. Unutar dvije godine od početka radova koji su u tijeku bit će puštena u promet dionica od čvora Rogovići do Cerovlja, dužine 12kilometara. Cijena investicije dionice čvor Rogovići-Cerovlje iznosi gotovo 495 milijuna kuna. - Projekt je od velike važnosti za Istru, no na tome nećemo stati. Predstoji nam spajanje lpsilona s Matuljima, probijanje druge cijevi tunela Učke, kao i dupliranje vijadukta Mirna i Limska draga. Time bi bila završena izgradnja Istarskog ipsilona u punom profilu, a građani Istre i njezini gosti dobili bi prometnu infrastrukturu kakvu i zaslužuju, smatra Valter Flego.


Labinska komuna
3.6.2019.