U petak u Galeriji izložba "I NAKON ŽIVOTA, ŽIVOT"

U petak u Galeriji izložba "I NAKON ŽIVOTA, ŽIVOT"

Ovog petka, 28. veljače, u Gradskoj galeriji otvara se nova, grupna izložba koja će izložiti radove devetorice labinskih pokojnih autora. Izložba naziva "I nakon života, život" izložit će radove Quintina Bassanija, Josipa Diminića, Mate Čvrljka, Krešimira Farkaša, Beti Kranjčević, Jasne Maretić Diminić, Orlanda Mohorovića, Renata Percana te Sanje Švrljuge Milić. Otvorenje izložbe zakazano je za 18 sati, a o autorima, njihovim radovima i značaju koji su imali za Labin govorit će Branka Arh, povjesničarka umjetnosti.

Otvorenje ove izložbe samo po sebi od velikog je značaja za umjetnost u Labinu, ali utoliko je veće jer je otvorenje jedna od mnogobrojnih svečanosti kojima se u Labinu obilježava Dan Labinske Republike, koja ove godine slavi 99.obljetnicu postojanja.

Prenosimo dio predgovora izložbe koji je napisala gospođa Arh:

"Quintino Bassani, majstorski tumač slike i slikarstva, autentična osobnost strukturnog istarskog krajolika, svoj je slikarski prostor stvorio motreći zemlju iz nekog pogleda s visine. Zaokupljen brazdama uzorane zemlje, terasama, stepenastim suhozidima uzdignutim nad morem, gledao je ispod površine motiva, ono elementarno u prirodi i u slikarstvu. Gledao je zapravo složenu strukturu svijeta koju svaki od tih motiva nosi u sebi.

U svom dugom stvaralačkom djelovanju Josip Diminić je zavičajni prostor povezao s univerzalnim vrijednostima života i umjetnosti. Ukorijenjen u zavičajnost, rodnom Labinu i Istri posvetio je sav svoj život. Labin je prostor u kojemu je gradio gnijezda svoga utočišta, iz kojega je odašiljao svoje umjetničke poruke, prenosio značenja svoje ranjivosti, uzlazaka i silazaka svojih stvaralačkih misli. Inventivnošću, svestranošću i znatiželjom branio je svoju misao, životne i duhovne vrijednosti. Onaj ulog iskrenosti i hrabrosti koji ga je vodio i koji mu je otvarao nove putove, pristupe i poglede na umjetnost, živio je i osmislio u svome početku i u svome kraju. Novim izričajnim koracima i nenadanim zaokretima često je iznenađivao i sebe i nas. 

Intrigantnu kiparsku cjelinu pod nazivom Trojanski konj (1994.) Sanja Švrljuga Milić temeljila je na šokantnim efektima i na izdvajanju stvari iz konteksta da bi u novom kontekstu dobile nova značenja, progovorile snagom vizualnog dojma i umjetničkog djela. Iznimnom sposobnošću poticanja asocijacija i nekonvencionalnim pop-art pristupom pokazala je kako se običnost može učiniti provokativnom i senzacionalnom. Polazila je od ideje. I stava, jasno definiranog, temeljenog na kritici stvarnosti.

Neka duboka puknuća u ljudskom biću nose i crteži Krešimira Farkaša, promotora i idejnog kreatora Labin Art Expressa, umjetničke grupe koja je svoj identitet i umjetničko djelovanje temeljila na rudarskoj ikonografiji. U labinskom likovnom prostoru ostavio je nezaobilazan umjetnički trag. 

Orlando Mohorović je smatrao da umjetničko djelo ne treba izazivati dojam niti mu treba davati značenje lijepoga. Na njegov umjetnički stav i izričaj utjecao je Joseph Beuys, ali i düsseldorfska umjetnička scena sedamdesetih (tada je Mohorović studirao na Kunstakademie u Düsseldorfu). Nije preuzeo provokativnu prirodu Beuysova rada, ali je usvojio neka načela njegova avangardizma: negiranje tradicionalnog poimanja lijepoga u umjetnosti, prožimanje umjetnosti i života, eksperimentiranje u kreativnom procesu, elementarnost i škrtost u izričaju. 

Beti Kranjčević je najautentičnije umjetničke tragove ostvarila u objektima s metalnim strugotinama. Zaokupljala ju je obradba industrijskih predmeta, grubi i sirovi otpadni materijal koji je otvorenim stvaralačkim zahvatom oblikovala u zanimljive umjetničke objekte i reljefe naglašenih strukturnih vrijednosti. Oblikujući otpadnim materijalom, blještavim strugotinama raznih (i raznobojnih) metala, provocirala je događanja na površini. Može se zaključiti da je kiparstvo za nju bilo pitanje eksperimenata površinom, pulsirajućim i vibrirajućim ritmovima površine. 

Nije lako ući u gustu strukturu crteža Renata Percana u kojima i najmanja crta ima svoju logiku, svoje opravdanje, razloge i značenja. I nije lako iščitati zamršena ispreplitanja, snovita stanja i dubinu autorova nemira. Jer, riječ je o majstoru koji je crti dao sav svoj ulog. I umješnost i umjetnost, virtuoznost ruke i mjeru oka. Uvijek na strani poetskog vrjednovanja života i umjetnosti.

Kod Jasne Maretić Diminić spod prikazane realnosti akvarelnih monokroma neka druga realnost jednostavnog postojanja tiho i čitko ispisuje svoju bit. Boje su iščezle, elementarnost akromatskih odnosa vodila ju je do slikarske askeze pa je motive svela na suptilno strukturiranje svijetlog i tamnog, bijelog i crnog (i njihovih međutonova). Majstorska su i dragocjena ova njezina stupnjevanja svjetla i sjene. Sva svoja likovna promišljanja i analize sabrala je u njima. 

Nevjerojatnu lakoću oblikovanja prepoznajemo u terakotnoj portretnoj plastici Mate Čvrljka, kipara koji nikada nije odbacio tradiciju, nikada nije napustio vrijednosti i osobitosti kamena, materijala u kojemu je isticao artikulacije oštrim rezom, geometrizmom i sintezom forme, i nikada se nije umorio od istraživanja oblikovnih i izražajnih mogućnosti ljudskog lica. No, mekoća i podatnost terakote omogućili su mu brzu zabilježbu ideje, prepuštanje nesputanosti trenutka, energiji ruke u neposrednom dodiru s materijalom, umijeće oblikovanja na način da dodaje formi, a ne oduzima, kao u kamenu."


Radovi koji će biti izloženi na izložbi dio su privatnih zbirki. Izložba ostaje otvorena do 30.ožujka u radnom vremenu galerije, odnosno od ponedjeljka do subote od 10:00 do 14:00 sati dok je nedjeljom zatvoreno.



"I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život" "I nakon života, život"

Ana Tavić
24.2.2020.